STRUČNA EKSKURZIJA A1 (13. travanj 2024.)
Nacionalni park Brijuni
Voditelji stručne ekskurzije: Alena Sprčić, Zoran Nakić
Kontakt: zoran.nakic@rgn.unizg.hr
Nacionalni park (NP) Brijuni čini 14 otoka, otočića i hridi smještenih uz zapadnu obalu Istre, nedaleko grada Pule. Današnje granice NP Brijuni obuhvaćaju otoke, s okolnim morem i podmorjem, tako da ukupna površina nacionalnog parka iznosi 33,95 km2. Park je dobio ime prema najvećim otocima unutar arhipelaga, Velikom i Malom Brijunu.
Nacionalni park Brijuni jedan je od osam nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj (RH). Svrstavanjem u ovu kategoriju zaštite određen je kao jedno od biološki najvrjednijih morskih područja RH. Osim bioloških posebnosti, Brijuni imaju i jedinstvene kulturno-povijesne i geološko-paleontološke vrijednosti.
Sudionici stručne ekskurzije imat će priliku obići otok Veliki Brijun. Nakon jednosatne vožnje turističkim vlakićem, tijekom koje će vidjeti brojne prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti, nastavit će obilazak uz stručno vodstvo. Upoznat će se s izazovima i rješenjima vezanim uz dobavu i korištenje vode na otok te o načinu upravljanja morskim dijelom zaštićenog područja. Imat će prilike čuti o rezultatima brojnih projekata i konkretnih aktivnosti kojima se ovo zaštićeno područje prilagođava utjecaju klimatskih promjena.
Na Velikom Brijunu nalazi se i nekoliko vlažnih staništa. Najveće takvo područje, naziva Saline, ima veliku važnost za sveukupnu floru i faunu. Kao izvor vode neophodno su stanište za organizme, koji dio svog života provode uz vodena tijela, poput vretenaca, šišmiša, a ponajviše močvarnih ptica.
1. „Živa voda“ - spomen obilježje izvorskoj vodi
Spomen-zdenac (tzv. staklena piramida) i Kršinićeva skulptura, poznata i pod nazivima Vodonoša ili Primorka, dio su spomen-obilježja iznimnom tehničkom postignuću – crpljenju izvorske vode na otoku. Naime, u razdoblju od 1951. do 1953. godine, na otoku su provedena hidrogeološka istraživanja, kojom prilikom je izvorska voda pronađena i na livadi znakovitog naziva „Živa voda“. Ovo iznimno tehničko dostignuće upotrebe podzemne vode na otoku, s dubine od 251 metra, istaknuto je i na spomen-kamenu, koji, uz već spomenutu skulpturu, cisternu i spomen-zdenac, čini sastavni dio ovoga obilježja.
Izvor: JUNP Brijuni, autor: Augustin Ravnić
2. Vlažno stanište Saline
U dubokoj južnoj uvali otoka Veliki Brijun, iza rta Gromače, nalazi se močvarno područje Saline. Čine ga tri jezerca na površini od oko 12 ha. Zbog očuvanja staništa i neometanja ptica, pristup Salinama je ograničen za posjetitelje. Cjelokupni popis ptica, zabilježenih na Brijunima, bilježi više od 160 vrsta, zbog čega je ovo otočje prikladna lokacija za ptice. Upravo su Saline ključan razlog zašto se toliki broj ptica ovdje zadržava ili odmara tijekom svojih migracijskih ruta.
Izvor: JUNP Brijuni, autor: Marko Vrdoljak
3. Uvala Javorika – zona stroge zaštite
Uvala Javorika nalazi se u samoj blizini staništa Saline. Uvala ima velik značaj u očuvanju biološke raznolikosti podmorja, važno je mrjestilište riba i stanište bogato ribljom mlađi. Posljednjih se godina pokazala iznimno značajnom i u nastojanju očuvanja najvećeg mediteranskog školjkaša -plemenite periske (Pinna nobilis), jer su u njoj postavljeni kolektori za mlađ ovog iznimno ugroženog školjkaša.
Izvor: JUNP Brijuni
4. Brijunski mediteranski vrt – pokazna površina na kojoj se koristi voda iz bušotine
Brijunski mediteranski vrt, površine 1.7 ha, nalazi se na prostoru nekadašnjeg šumskog rasadnika, koji se svojevremeno koristio za potrebe uređenja i obnavljanja šuma diljem otočja, a djelomično i za znanstvena istraživanja. U današnje vrijeme, vrt je hortikulturno uređena atrakcija, namijenjen za edukaciju posjetitelja o raznim vrstama biljaka, ali i oprašivačima, kao jednoj od najugroženijih skupina živih bića na Zemlji. Čitava površina vrta navodnjava se vodom, koja se doprema iz jedne od brijunskih bušotina.
Izvor: JUNP Brijuni
STRUČNA EKSKURZIJA A2 (13. travanj 2024.)
Vodoopskrba južne Istre; Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Rovinja; ornitološki rezervat Palud
Voditelji stručne ekskurzije: Bojana Hajduk Černeha, Dražen Vouk, Domagoj Nakić
Kontakt: bojana.h.c@ivsustav.hr
1. Izvor Nimfej - Karolina u središtu grada Pule
Izvor pitke vode uz samu morsku obalu, koji je u rimsko doba nazvan Nymphaeum (Nimfej-posvećen nimfama) bio je ključan za osnivanje grada Pule. U srednjem vijeku bio je poznat kao Fons Polae i Fontana, a naziv Karolina dobio je po ženi austrijskoga cara Franje I, nakon čije je posjete Puli 1833. g. oko izvora izgrađena građevina s kaptažom i dvije parne crpke. Povijesno, to je jedan od najznačajnijih tragova kontinuiteta života u Puli od prapovijesti do danas. Osim društvenoga značaja, važan je i kao biološka lokacija u kojoj je dokumentirano postojanje čovječje ribice.
2. Izvor Rakonek u dolini rijeke Raše
Izvor Rakonek nalazi se na desnom rubu južnoga dijela doline rijeke Raše, oko 7,5 km uzvodno od njezina ušća u Raški zaljev. Rakonek je tipičan krški uzlazni izvor koji se pojavljuje u rubnom dijelu kvartarnih nanosa blizu dodira s karbonatnim naslagama. U prirodnom stanju imao je oblik jezerca promjera 22 m nad kojim je izgrađeno crpilište. Izvor je kaptiran 1960. godine, izgradnjom uređaja za kondicioniranje vode, tlačnoga i gravitacijskog magistralnog cjevovoda duljine oko 29 km. Izdašnost izvora je 250 l/s, a posebna je zanimljivost da se njime vodom opskrbljuje i otočje Brijuni.
3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Cuvi, grad Rovinj
Novoizgrađeni Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Cuvi u Rovinju, kapaciteta 63.000 ES, započeo je s probnim radom u prosincu 2022. g. Uređaj je III. stupnja pročišćavanja, koji uz mehaničku, uključuje i biološku obradu otpadnih voda, pomoću aktivnog mulja s uklanjanjem dušika i fosfora te separaciju pročišćene vode od viška mulja procesom membranske filtracije. Nakon ultrafiltracije dio pročišćene vode koristi se kao tehnološka voda u procesu, drugi dio, nakon UV dezinfekcije, ide u ponovnu uporabu za navodnjavanje nogometnih terena i turističkih kampova, a samo se višak efluenta ispušta podmorskim ispustom. Višak mulja se solarno suši na lokaciji Lokva Vidotto. U pripremi je izgradnja fotonaponske elektrane na krovnim površinama UPOV-a čime bi se osigurala 1/3 ukupno potrebne električne energije.
4. Ornitološki rezervat Palud - PALÙ
Područje Palud - Palù locirano je na području grada Rovinja, površine je oko 227 ha i u neposrednoj blizini mora. To je prirodni fenomen brakične močvare sa zanimljivom vegetacijom, među kojima se ističe nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i dr. čimbenici uvjetuju visoku bioraznolikost pa se područje odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja, zimovanja i migracijskih kretanja. Područje je 2001. g. proglašeno posebnim ornitološkim rezervatom. Posljednjih godina zapaženo je pojačano zaslanjivanje te su provedeni opsežni radovi čišćenja kanalskih sustava za dovod slatke vode u samu močvaru.
U okviru stručne ekskurzije, predviđeno je vrijeme za kratku šetnju starim gradom Rovinjom, a bit će organizirana i degustacija lokalnih proizvoda.
